|
8
10th August 19:59
External User
|
IMA LI U BOSNI PRAVOSLAVNIH CRKAVA..
itd., itd.
Ne radi se o pravoslavnim, vec o katolickim crkvama i
samostanima.
Iako je pristup zastario, faktografija je neoborova:
http://www.hercegbosna.org/ostalo/hercegbos.html#trece
Srpski povjesnicar M i h a j l o D i n i c (Jug. istor. casopis, I.
god., 151) utvrdivsi, da Tvrtko I. nije bio pravoslavac vec katolik,
nastavlja: ťNe treba gubiti iz vida, da u pravoj Bosni - Hum i delovi
Raske se izuzimaju - nije bilo u Tvrtkovo doba pravoslavnih. Za nas je
ovo pitanje definitivno resenoŤ
Pocnimo sa srpskim manastirima, koji se svagdje javljaju, gdje je u
stara vremena bilo srpskih pravoslavaca. Koliko je srpskih manastira
bilo u Bosni do turske najezde? Mi ne znamo ni za jedan jedini!
Prolistajte najozbiljniju naucnu radnju o ťPravoslavnom monastvu i
manastirima u srednjevekovnoj SrbijiŤ (Srem. Karlovci 1920.), napisanu
od V a s i l i j a M a r k o v i c a. O pravoslavnim manastirima u
Bosni nema nigdje ni spomena! Inovjerna ťjereticka vladaŤ bosanskih
banova i plemica nije im prijala (str. 152.). M a r k o v i c doduse
spominje manastir u Dobrunu, na desnoj obali Drine, na domak
Visegradu. Nego taj manastir, podignut 1383., nalazi se zapravo u onom
dijelu Srbije, koji je istom kralj Tvrtko pripojio Bosni (1374.). A mi
nijesmo nikad tvrdili, da pravoslavaca nije bilo u Srbiji, vec u Bosni
prije Turaka.
I kriticni historicar, arhimandrit I l a r i o n R u v a r a c
tvrdi, da se ni za jedan srpski manastir u Bosni ne moze dokazati, da
je opstojao prije Turaka. Samo za manastir Papracu misli, da bi mogao
biti i stariji, ali to misljenje, nicim ne dokazano, ne prelazi
granice puke mogucnosti. Medutim, proto D a v i d o v i c zna vise i
bolje. Zacudnom vidovitoscu otkriva on citav niz srpskih manastira,
cak od XIII. i XIV. stoljeca pa dalje: Ozren, Gostovic, Lovnica,
Tavna, Rmanj... (Srp. prav. crkva u B. i H., str. 18). Dokaza, doduse
ne donosi (niko ih nije mogao doprinijeti!), nego se valjda nada, da
bismo mu ipak mogli vjerovati s obzirom na njegovu casnu bradu. Nego
vidovitost g. protu kod svakog manastira malo zanese, da mu od same
dragosti produlji zivot za 100, 200 ili 300 godina. A moramo
primijetiti, da bi g. proto za svoje vidovite oci ipak trebao nabaviti
naocale. Onda ga one ne bi onako grdno prevarile, da kod franjevackog
samostana u Krupi na Vrbasu ne posumnja, da fratri nijesu mozda srpski
kaludjeri. Onda ne bi benediktinsku opatiju sv. Petra u Cicevu kod
Trebinja ugledao naprosto kao srpsko-pravoslavni manastir (spom. dj.,
18). Uopce historijska nauka g. prote, kad radi o pravoslavlju u
Bosni, sva se da kazati jednom recenicom: Sto je babi milo, o tom joj
se snilo. Zar je pravoslavni manastir onaj, koga jos u XII. stoljecu
spominje kao katolicki Dukljaninova Kronika (Presb. D i o c l., 53) i
koga Dusan Silni, progonitelj katolika, otima benediktincima, a papa
ga Klement VI. g. 1345. odlucno trazi natrag i dobiva (S m i c i k l a
s, Codex dipl., XI., 179). Za katolicku crkvu i samostan u Ciceva zna
nadalje dubrovacki kronicar L u c c a r i (AnnalesRag.,III.,
101),Farlati,Jirecek, M a r k o v i c i drugi, samo nece da zna
proto Davidovic. ....................
Isto:
http://www.hr/darko/etf/et02.html
|