Svi smo mi Barry Marjanovich

=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-
Article poste via Voila News – http://www.news.voila.fr
Le : Tue Feb 24 09:51:20 2004 depuis l’IP : ar4-m226.net.hinet.hr [VIP 945097026647]

=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-
Article poste via Voila News – http://www.news.voila.fr
Le : Wed Feb 25 19:28:38 2004 depuis l’IP : ar1-m2.net.hinet.hr [VIP 945097026647]

POVIJESNO PRISJECANJE NA 5. PROSINCA 1918. U SVJETLU SUVREMENIH POLEMIKA
: DAN KADA JE JELACIC PLACEM TEKAO POTOK KRVI

Dr. Grga Budislav Angjelinovic: Ja se svojim krvavim rukama ponosim!

Po svojoj duznosti smatrao sam da treba prvi da pocnem i ja se tim krvav
i rukama ponosim, kazao je dr. Grga Budislav Angjelinovic nakon pokolja
hrvatskih prosvjednika protiv uspostave Jugoslavije – Premda je znao da
je rijec tek o manifestaciji, Angjelinovic je svjesno zelio proliti krv
da bi se u Beogradu mogao hvaliti kako je on umirio Zagreb, tvrdili su n
jegovi suvremenici

Pise: Marko MARKOVIC
————————————————————————
—-
—-

Kad je predsjednica HNS-a Vesna Pusic javno prozvala Drazena Budisu i HS
LS kao stranku koja “nastavlja politiku HDZ-a, manje je okrenuta promjen
ama, a vise kontinuitetu HDZ-ove vlasti, poglavito kad je rijec o suradn
ji s Haaskim sudom i reakcijama na Deklaraciji o suradnji s tim sudom”,
predsjednik HSLS-a Budisa upozorio je gospodu Pusic “da se ne zna nositi
s vlastitim uspjehom i uspjehom njene stranke”, preporucivsi jos malo v
ise samokontrole, kazavsi da je nakon zagrebackih izbora pokazala dvije
ruzne osobine – nezajazljivost i neobjektivnost.

Na kraju kratkog odgovora Budisa je priprijetio Vesni Pusic: “Nastavimo
li ovu polemiku, a mislim da nam nije u interesu, detaljnije cu progovor
iti o profilu stranke koja se zove Hrvatska narodna stranka.”

Novinari su pokusali odgonetnuti na sto je Budisa mislio tim upozorenjem
On sam nije se dalje izjasnjavao, a izvori iz te stranke sugerirali su
jugoslavensko ishodiste Vesne Pusic, a poglavito na politicku ulogu nje
zina djeda dr. Grge Budislava Angjelinovica, vrlo znacajne osobe u polit
ickom zivotu Hrvatske u prvoj polovici 20. stoljeca.

Pravas i orjunas

O cemu je zapravo rijec i tko je bio dr. Grga Angjelinovic? Bibliografsk
i leksikon biljezi i da je publicist i politicar dr. Grga Budislav Angje
linovic roden na Hvaru 1886. Studirao je pravo u Zagrebu, Pragu i Lavovu
, a doktorirao je u Zagrebu i Lavovu. U Zagrebu je zavrsio i studij povi
jesti i zemljopisa. U to doba bio je aktivni clan Hrvatske strake prava
koju je vodio dr. Ante Starcevic.

Na Zagrebackom sveucilistu bio je predsjednik starcevicanske omladine i
zajedno s Franom Galovicem pokrenuo je list Mlada Hrvatska. Kao odvjetni
cki pripravnik kod dr. Ante Trumbica u Zadru i Splitu uredivao je list H
rvatska kruna i bio glasovni tajnik HSP-a za Dalmaciju.

Zbog protuaustrijskog govora u Kosovu kod Knina pri proslavi Kosovske bi
tke, u Zadru je 1915. osuden na tri godine strogog zatvora. Dvije godine
kasnije austrijske vlasti ga, po kazni salju u vojsku u Bec. Svrsetkom
rata i nakon opce amnestije svih zatvorenika, vraca se u Zagreb i ureduj
e list Hrvatska drzava koju izdaje frakcija Stranke prava (Milinovci), a
koja se zalaze za narodno ujedinjenje svih slavenskih naroda.

Pokrenuo je ideju za stvaranje Narodnog vijeca SHS i 1918. postao njegov
tajnik, a zatim povjerenik Sekcije za organizaciju i agitaciju, a 28. 1
0. 1918. imenovan je za povjerenika za javni red i sigurnost u Zagrebu.
U toj funkciji organizirao je gusenje pobune 53. i 25. pukovnije u Zagre
bu. Vise je puta biran za narodnog poslanika za Skupstinu u Beogradu. Iz
borom za poslanika u beogradsku Skupstinu prestaje biti clanom Hrvatske
stranke prava koju napusta 1919. i pristupa Demokratskoj stranici Ljube
Davidovica u kojoj
ostaje do 1928. Kasnije je osnovao Jugoslavensku nacionalnu stranku.

Nakon atentata na Stjepana Radica u Narodnoj skupstini u Beogradu 20. 6.
1928., Angjelinovic je imenovan ministrom gradevina u vladi dr. Andreja
Korosca. Nakon uvodenja sestosijecanjske diktature 1929. imenovan je za
opunomocenog ministra i izvanrednog poslanika u Pragu, a poslije u Becu

POVIJESNO PRISJECANJE NA 5. PROSINCA 1918. U SVJETLU SUVREMENIH POLEMIKA
: DAN KADA JE JELACIC PLACEM TEKAO POTOK KRVI

Dr. Grga Budislav Angjelinovic: Ja se svojim krvavim rukama ponosim!

Do travanjskog sloma Kraljevine Jugoslavije cesto je mijenjao ministarsk
e ili veleposlanicke duznosti, a u travnju 1941. s raspadom Jugoslavije,
Angjelinovic bjezi u inozemstvo i prikljucuje se cetnickim politickim k
rugovima. Zabiljezeni su podaci da je tijekom ratnih godina 1942. i 1943
pisao tekstove u kanadskom Srpskom glasniku i cetnickom listu Novosti.

Danijel Crljen bio je uvjeren da je Angjelinovic bio pripadnik Masonske
loze koja je zagovaorala Jugoslaviju.

Smrtonosna paljba

Najzanimljiviji dio biografije dr. Grge Budislava Angjelinovica je gusen
je pobune hrvatskih vojnika 5. prosinca 1918. na Trgu bana Josipa Jelaci
ca, te suradnja s cetnicima tijekom ratnih godina. Prosinacku pobunu koj
u je po zapovijedi dr. Grge Budislava Angjelinovica u krvi ugusila polic
ija – mornari i srpski sokolovi – kasnije su svojatali i ustase i partiz
ani.

Evo kako te dogadaje opisuje povjesnicar dr. Rudolf Horvat u knjizi Hrva
tska na mucilistu: “Predsjednistvo Narodnog vijeca izdalo je 3. prosinca
1918. u Beogradu obavijesti da s ‘danom 1. prosinca citav nas narod sla
vensko-hrvatsko-srpski tvori jedinstvenu drzavu pod regencijom njegova k
r. visocanstva prestolonasljednika Aleksandra’. U Zagreb je 2. prosinca
1918. dosla prva vijest da je sinoc u Beogradu stvorena Kraljevina Srba,
Hrvata i Slovenaca. Malobrojni svijet, koji je pristajao uz Svetozara P
ribicevica, te koji je pod zastitom policije vec desetak dana vladao zag
rebackom “ulicom”, pocne odmah manifestirati po kavanama.

Znacajna obitelj

Obitelj Angjelinovic inace je poznata i znacajna u politickom i javnom
zivotu Hrvatske u prvoj polovici 20. stoljeca. Iz nje su potekli pravnik
i publicist Berislav (glasoviti orjunas i poznati policijski batinas, o
p.a.), knjizevnik Danko, lijecnica Goroslava i pjesnikinja Smiljana. Dr.
Grga Budislav djed je hrvatske politicarke Vesne Pusic kojoj politicki
protivnici u danasnjoj Hrvatskoj stidljivo zele spomenuti tamne mrlje iz
obiteljske povijesti.

Suradnik popa Dujica

Tijekom rata Grga Angjelinovic kao jugoslavenski orijentiran Hrvat, u
makjavelistickom je duhu “priskako u pomoc pobjednicima”, bio je suradni
k cetnickog vojvode popa Dujica i kanadskih cetnika.

Bogdan Radica u knjizi “Hrvatska 1945.” biljezi atmosferu u Sibeniku i
donosi crticu o Angjelinovicevu povratku u Hrvatsku. Radica je 16. lipnj
a 1945. u svoj dnevnik zapisao: “U Sibeniku sam po treci put u ocekivanj
u veze za Zagreb. Vecerao sam u menzi okruznog NOO… Jedan od prisutnih
javlja da se vratio dr. Grga Angjelinovic, bivsi ministar, i da je jako
ostario. Vele da je u razgovoru s rukovodiocima kazao da im cestita sto
su obnovili Jugoslaviju. Nije se vratio zbog komunizma, vec zbog Jugosl
avije! I komunisticka Jugoslavija, samo da je Jugoslavija.” To je poslje
dnji javni zapis o dr. Grgi Angjelinovicu. Umro je u Splitu godinu dana
kasnije.

Sutradan su Pribicevicevi ljudi htjeli manifestirati ulicama, ali ih nij
e bilo dosta za pristojnu povorku. Dan kasnije provalili su u zagrebacke
srednje skole, silom prekinuvsi nastavu kako bi gimnazijalci manifestir
ali gradom za novu drzavu.

Zagrebacki gradani skripahu zubima, ne mogavsi i dolicnim nacinom suzbit
i ovu akciju. Bez ikakve potrebe izazvani su Hrvati da reagiraju na ovu
manifestaciju. Reakcija je uslijedila jos istog dana (5. prosinca 1918.)
poslije podne, kada je oveci broj hrvatskih vojnika 25. i 53. pukovnije
posao gradom manifestirati za hrvatsku republiku.
Za njihovu je namjeru po svojim uhodama saznao dr. Grga Angjelinovic, se
f policije u Zagrebu. On je na neke kuce na Jelacicevom trgu smjestio ob
oruzane vojnike (mornare) koji docekase vojne manifestante. Doslo je do
sukoba u kome su mornari lakoumno iz masinskih pusaka s prozora dviju ku
ca (broj 6 i 21) pucali na vojnike i polaznike. Neki vojnici uzvratise p
ucnjavu, ali – kako bijahu nezasticeni na otvorenom trgu – brzo podlegos
e.

Sluzbeni je izvjestaj glasio da je u tome sukobu poginulo 13 ljudi (od t
oga 9 vojnika), a ranjeno 17 ljudi (od toga 10 vojnika). Radi tog krvopr
olica zavladalo je u Zagrebu neopisivo ogorcenje, kojemu ipak nitko nije
smio javno dati izrazanja, da ne bude uhapsen. Novine su morale sutjeti
, da ih ne stigne sudbina pravaskog dnevnika “Hrvatska”, kojemu je sef p
olicije dr. Grga Angjelinovic 4. prosinca 1918. zabranio daljnje izlazen
je.”

Razloge pobune sami vojnici kasnije su ovako objasnjavali: “U uzornom re
du stupahu postrojbe u pravcu Jelacicevog trga uz ogromnu pratnju rodolj
ubnog gradanstva. Nasa je namjera bila proglasiti slobodnu hrvatsku repu
bliku. Uz to se putem izrazavalo veliko narodno ogorcenje protiv Srba po
vicima: “Dolje srpska dinastija! Dolje kralj Petar! Dolje srpski militar
izam!”

Krvavi dan

Podjednako se klicalo slobodnoj Hrvatskoj, Stjepanu Radicu i hrvatskoj
republici (…) Slavosrbi Pribicevic, Drinkovic i Grga Angjelinovic nani
jese nama krvavi dan, koji smo jedini imali smjelosti i hrabrosti da gov
orimo u ime hrvatskog naroda, da opovrgavamo laz, i spletke i povijesno
nasilje, te se usprotivimo sramoti koja je nanesena hrvatskom narodu.

Netom stupismo na Jelacicev trg odmah se po nama prosula smrtonosna palj
ba, te je palo prvih par zrtava. Vode nisu napustili vojnike, nego su, p
o tradiciji Hrvata, hladnokrvno prihvatili borbu na zivot i smrt, polega
vsi i uz nezasticene strojopuske. U toj nejednakoj borbi zivot je izgubi
lo 14 Hrvata: Slavko Scukanec, Sent Martoni, Miroslav Svoboda, Viktor Ko
lombar, Milos Mrse, Mato Gasparevic, Mijo Stanicar, Stjepan Juresa, Josi
p Lupinski, Ferdo Varsec, Nikola Ivsa, Dragutin Kostelc, Andro Martinko
i Antun Tasnar-Jurcic.”

“Rijec”, Zagreb, br. 98. 30. travnja 1921., donosi govor dr. Grge Budisl
ava Angjelinovica u beogradskoj Skupstini od 26. 4. 1921. u kojem je ost
rim tonom napao hrvatsku pravasku politiku, kojoj je donedavno sam pripa
dao, da nerado gleda na ujedinjenu Kraljevinu SHS i da pokusava isprovoc
irati nove nerede u Hrvatskoj. “Ako bi Hrvatska jednog dana postala Irsk
a, mi cemo opet biti zandari”, kazao je Angjelinovic. Na to glas iz publ
ike: “Vi u tome imate prakse.” Na ovo je dr. Angjelinovic progovorio o s
vojoj praksi u Zagrebu i pred skupstinskim poslanicima ponovio sto je to
ucinio u Zagrebu:

“Ne spasavajte nas”

“Telefonski sam se obratio g. potpukovniku Simonovicu i g. potpukovniku
Antonijevicu da mi kao sefovi i delegati srpske vojske dodu u pomoc, jer
ja necu moci da odrzim red u Zagrebu. G. Simonovic je kazao: ‘Ja nisam
dobio akt o ujedinjenju, ja necu da prolivam hrvatsku krv, necu da se ka
ze da je ovde u Zagrebu brat Srbin pucao na brata Hrvata’ (Pljesak u Sku
pstini).

Gospodo, onda sam ja po svojoj duznosti smatrao da treba prvi da pocnem,
smatrao sam da je to moja duznost i ja se tim krvavim rukama, koje mi p
redbacuju gospoda od Hrvata, ponosim.”

Dan kasnije u listu “Hrvat” objavljen je polemicki tekst zagrebackog
gradonacelnika smijenjenog zbog hrvatskih stavova 1922. godine dr. Stjep
ana Srkulja: “Angjelinovic kaze da je pobuna imala svrhu da opljacka gra
d, no g. Angjelinovic je za pobunu znao 24 sata ranije i nije nista ucin
io da sprijeci. Na sudu je dokazano da ni o kakvoj pljacki nije bilo rij
eci. Cilj nije bio da se srusi Narodno vijece, pobunjenici nisu dosli na
Mrkov trg, nego na Jelacic plac manifestirati nezadovoljstvo Sporazumom
s Beogradom.

Angjelinovic je znao za to. Ocistio je Trg, na prozore rasporedio strojn
ice i cekao dolazak vojnika. Svjesno je zelio proliti krv i da bi se u B
eogradu mogao hvaliti kako je on umirio Zagreb.”

Na takav Srkuljev istup, Angjelinovic je odgovorio u projugoslavenskom l
istu “Rijec”, ponovivsi da se “tim krvavim rukama ponosi”, te da bi mu Z
agreb trebao biti zahvalan sto ga je “po drugi put spasio od pljacke”, n
a sto mu je gradonacelnik Srkulj odgovorio: “Molim Vas, nemojte nas vise
spasavati!”

=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-
Article poste via Voila News – http://www.news.voila.fr
Le : Thu Feb 26 07:49:21 2004 depuis l’IP : ar2-m31.net.hinet.hr [VIP 945097026647]

http://makeashorterlink.com/?N54446087
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
http://makeashorterlink.com/?Y36621377
http://www.vido.ldh.org/images/serbia.jpg
http://makeashorterlink.com/?V21041B17
http://makeashorterlink.com/?Z14952D57
http://makeashorterlink.com/?G38925D57
http://makeashorterlink.com/?Z54045B17
http://makeashorterlink.com/?I1A912D57
http://makeashorterlink.com/?U1E951D57
http://makeashorterlink.com/?O25025B17
http://makeashorterlink.com/?Y60A25D57
http://makeashorterlink.com/?G22A25D57
http://makeashorterlink.com/?J10812215
http://makeashorterlink.com/?J3F741215
http://makeashorterlink.com/?U29851BA6
http://makeashorterlink.com/?A16421517

=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-
Article poste via Voila News – http://www.news.voila.fr
Le : Fri Feb 27 09:12:48 2004 depuis l’IP : ar7-m10.net.hinet.hr [VIP 945097026647]